Danska je najavila da će pozvati američkog veleposlanika u Kopenhagenu kako bi odgovorio na izvještaje prema kojima su američke obavještajne agencije zapovjedile povećanje špijunaže na Grenlandu. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Løkke Rasmussen, rekao je u srijedu da je zabrinut zbog izvještaja u Wall Street Journalu po kojem je Trump naredio čelnicima američkih obavještajnih agencija da drastično povećaju špijunske aktivnosti na otoku kojeg Trump sanja još od prvog mandata. Visoki dužnosnici koji rade pod Tulsi Gabbard, direktoricom nacionalnih obavještajnih službi, izdali su uputu čelnicima agencija u okviru “poruke o naglasku prikupljanja podataka. Takve poruke se šalju u vremenima kada vlade traže od svojih tajnih službi da povećaju obavještajnu aktivnost na izuzetno bitnim područjima, a Grenland za SAD to sigurno je.
Pipanje bila
Središnja obavještajna agencija (CIA), Obavještajna agencija obrane (DIA) i Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) bile su uključene u ovu poruku. Poruka je zapovjednicima naložila da prouče pokret za neovisnost Grenlanda i provjere kako Grenlanđani vide američke planove o izvlačenju resursa s tog otoka, prema izvještaju Wall Street Journala, pozivajući se na dva neimenovana dužnosnika koji su upućeni u stvar. Iskusni obavještajni operativci kažu da otok na Arktiku, s oko 56.000 stanovnika, povijesno nije bio cilj američke špijunske aktivnosti. Izgleda da je Trump bio ozbiljan kada je rekao da će uzeti otok kojeg želi zbog resursa, ali i strateške obrane.
Danska je nekoliko puta ponovila da otok nije na prodaju, a Grenlanđani koji žele neovisnost, rekli su da im ne pada na pamet postati jedna od američkih saveznih država. Danska planira uložiti 1,5 milijardi dolara u zaštitu Grenlanda, koji ima autonomni status unutar danske ustavne monarhije. Trump, koji je još od svog prvog predsjedništva razmišljao o mogućnosti posjedovanja Grenlanda, odbio je isključiti mogućnost da prisilno preuzme teritorij od 836.000 četvornih milja u intervjuu za NBC koji je emitiran prošlog vikenda.
- Ne kažem da ću to učiniti, ali ništa ne isključujem. Treba nam Grenland jako, jako. To je jako mali broj ljudi, o kojima ćemo se brinuti i koje ćemo voljeti, i sve to. Ali trebamo to za međunarodnu sigurnost - rekao je Trump i dodao da ne isključuje ni vojnu intervenciju, iako otok još uvijek formalno pripada Danskoj koja je u NATO-u sa SAD-om.
Tulsi Gabbard rekla je da bi se mediji trebali sramiti što pomažu dubokim državnim akterima koji nastoje podrivati predsjednika politiziranjem i curenjem povjerljivih informacija.
SAD i Grenland
Trump je svojom zapaljivom retorikom i tiradama bacio svijetlo na Grenland, ali SAD i nekadašnja danska kolonija imaju dugu povijest odnosa. Američka prisutnost došla je s porazom Danske u Drugom svjetskom ratu. Nakon nacističke okupacije, SAD i Danska potpisale su sporazum kojim je Washington dobio dozvolu da vojno štiti Grenland i tamo smjesti svoje vojnike. Roosevelt se bojao da bi Hitler mogao izgraditi podmorničke baze za njemačku mornaricu koja je u to vrijeme sijala kaos u Atlantskom oceanu. SAD je brzo izgradio zračne baze, skladišta i meteorološke stanice kako bi štitio rute prema Europi i osigurao pristup resursima. Jedna od najvažnijih baza iz tog razdoblja bila je Thule Air Base. Porazom Njemačke, njenu ulogu je preuzeo SSSR i postao američki neprijatelj broj 1. Tako su SAD i Danska 1951. potpisale obrambeni sporazum koji formalizira američku vojnu prisutnost na Grenlandu. Amerikanci su na otoku izgradili baze i radarske sustave kojima je zadaća bila rano otkriti sovjetski raketni napad, uključujući bazu NORAD.
Tijekom godina, SAD je pokazivao interes za mineralne resurse Grenlanda (rijetki metali, nafta). Tako je 2019. Trump izazvao međunarodnu pozornost rekavši da bi SAD "kupio Grenland", što je Danska odbacila kao “apsurdno”. No to je otkrilo dugoročan interes SAD-a za tu regiju, posebno zbog Arktičkog strateškog značaja (rute, resursi, blizina Rusije).
