Konklava je tajna, svi kardinali i osoblje potpišu izjave o tajnosti, ali tajne ne možeš čuvati zauvijek, ne ako se nešto događa između 133 ljudi. I ti zidovi Sikstinske kapele imaju uši. Uostalom, kardinali razgovaraju međusobno pa poneki važan detalj s konklave na kapaljku procuri običnim smrtnicima. Tako je tijek četiri glasovanja na konklavi i načina koji su se glasovi prelili papi Lavu XIV. otprilike rekonstruirao Alberto Meloni u tekstu "Ovako je izabran Robert Francis Prevost" za Corriere della Sera. Kako navodi jedan od najuglednijih talijanskih medija, obično se državnicima daje sto dana kad stupe na dužnost. Kod onoga tko želi biti papa vrijedi drukčija uzrečica, kažu kako imaju "stotinu sekundi da shvate i naslute os oko koje se okupila većina i oko koje će se rotirati konklava". Tako je bilo i s Prevostom...
Pripremao je teren godinama, mjesecima. Doista, 4. veljače, kao kardinal Prevost, upustio se u izravnu polemiku s J. D. Vanceom i zauzeo stav koji je u neku ruku bio supotpis na Franjino pismo američkim biskupima koje je stigmatiziralo politiku deportacija tonovima kakvi nisu viđeni od vremena Pija XI. I potvrdio je da se Trump može pohvaliti pobjedom na katoličkim glasovima, ali ne može očekivati da je pobijedio na katoličanstvu. Prevost je dakle skroman, ali hrabar čovjek i to mu je svakako bio veliki plus među kardinalima koji dolaze iz Azije (23), Afrike (17)... SAD ima 14 glasova i oni su se očito držali skupa. Južnu Ameriku, barem dobar dio od njihova 23 glasa ionako je imao provevši 20 godina kao misionar u Peruu, zalažući se za najsiromašnije slojeve društva. Nedostajala mu je još Europa. S druge strane Parolin je imao problem doma, u Italiji - tih 19 talijanskih glasova raspršili su se između njega kao favorita, puno mlađeg i ambicioznog, 60-godišnjeg Pizzaballe te Zuppija. Trebali su mu njihovi glasovi, ali ih nije dobio.
U prvom glasovanju Parolin je bio u vodstvu, a zatim su se preferencije promijenile, piše Corriere. Kampanja za antibergoglijanski izbor opekla je one koji su je tumačili kao potreban zaokret katoličke crkve. Nije se dogodilo. Prevost je Franjin čovjek, u dobroj mjeri liberalni papa, to je jasno.
Dakle, stari alat konklave opet se dobro pokazao - olovka i papir. U 24 sata, sa svega četiri glasačka listića, poremetile su se prognoze vatikanskih analitičara ponovno preusmjerivši mnogo glasova u kratkom vremenu. Proći će neko vrijeme da se saznaju točne mjere i broj glasova, ako ikad. Za sada znamo da su - nakon što su neglasači stariji od osamdeset godina koji su se zalagali za duboke ispravke sadržaja i načina vladanja Franje napustili scenu - glasači, kardinali mlađi od 80 u trenutku smrti pape Franje odlučili drukčije. Još jučer u podne šuškalo se među vatikanskim kroničarima da Parolin ima 49 glasova na konklavi, a Prevost 38 - brojke koje svakako treba uzeti s rezervom jer čak i da su gotovo istinite. To bi značilo da dva kandidata skupa nisu imala dvije trećine glasova, dok je cijela trećina kardinala preferirala ostale. Za izbor je potrebno 89, a Parolin i Prevost po tome skupa imaju 87 samo par sati prije negoli će Prevost odnijeti pobjedu. Poslijepodne su se, na četvrtom glasovanju kao i 2013. godine, glasovi prelomili prema američkom kardinalu, premašivši brojku od 89.
Jesu li glasove "poklonili" dali oni koji su podržavali Parolina? Vrlo vjerojatno je takav rasplet osigurao i Parolin vidjevši da je blok protiv njega prečvrst. Možda je htio pod svaku cijenu izbjeći pobjedu nekog od kandidata. Logično, poraz od Prevosta mu je podnošljiv, ali da papa umjesto njega postanu sunardonjaci Pizzaballa i Zuppi... To bi bio prejak udarac egu drugog čovjeka Franjina Vatikana. Jesu li odlučili glasovi onih koji su se nadali kardinalu koji je još odlučnije bergoglijanski ili su uzeti s mjesta još udaljenijeg od Buenos Airesa? Moguće, ali ono što je sigurno - inzistiranje nekih i različiti pritisci na koje su pokušali prikazati potrebu za "antibergoglijanskim preokretom" na kraju su, kao listiće u peći Sikstinske kapele, spalili one koji su tako gorljivo bili protiv Franjina nasljednika. "Petrova lađa koja plovi olujnim morem povijesti mora nastaviti ploviti", piše Corriere.
Papa Lav, pored kojeg je na balkonu bio i Pietro Parolin - što također sugerira da je i on najvjerojatnije, vidjevši da ne može pobijediti, dao svoje glasove Lavu XIV. - u prvom obraćanju vjernicima samo je zahvalio papi Franji i to nije bio poklon karijeri koju mu je pomogao izgraditi. Zapravo je naglasio predanost nastavku sinodalnog puta. A to je kardinalima koje je imenovao Franjo, njih je više od stotinu, bilo toliko važno da je osvojilo više od trećine glasova.
Ako budućem papi treba stotinu sekundi da shvati omjer snaga, za pobjedu na konklavi trebalo mu je nešto više. Otprilike 24 sata nakon što su se zatvorili u Sikstinsku kapelu, od srijede u 16.30 do četvrtka malo iza 18 sati, trajalo je nadmudrivanje Prevosta s Parolinom, Tagleom, Pizzaballom, Zuppijem... Konklavu je napustio kao papa Lav XIV.
