Tržišna kapitalizacija proizvođača oružja Rheinmetall pretekla je u četvrtak Volkswagen Grupu, što je znak njemačkog gospodarskog pomaka s automobila na obranu. Rheinmetallova tržišna kapitalizacija - vrijednost kompanije kojom se javno trguje - iznosila je 55,7 milijardi eura u 16 sati, u usporedbi s Volkswagenovim 54,4 milijarde eura.
Vrijednost Rheinmetalla se više nego utrostručila otkako je Donald Trump postao predsjednik SAD-a u siječnju, zajedno s onima mnogih drugih velikih europskih obrambenih kompanija, dok su njihovi konkurenti sa sjedištem u SAD-u vidjeli pad cijena dionica zbog rastuće zabrinutosti da bi Trumpova nepredvidiva politika mogla naštetiti američkom izvozu oružja, objavio je Politico.
Prije mjesec dana Rheinmetallova dionica na burzi je vrijedila 230 eura, a prije samo koju godinu dionica je bila ispod 150 eura. Na godišnjoj prezentaciji poslovnih rezultata koncerna Rheinmetall u sjedištu u Düsseldorfu i predsjednik uprave Armin Papperger priznao kako „tako nešto nije doživio u svih svojih 35 godina u Rheinmetallu." Samo tijekom Münchenske sigurnosne konferencije prije nekoliko tjedana je u Rheinmetallu vladala prava gužva visokih gostiju: čak pedesetak predsjednika država ili vlada ili njihovih nadležnih ministara je tražilo sastanak i s jednim od najvećih njemačkih proizvođača oružja.
U sjedištu tvrtke u Düsseldorfu trenutno se nalaze upiti i narudžbe u vrijednosti od 55 milijardi eura - 17 milijardi više nego ionako rekordne prošle godine i više nego ikad do sad. Traži se baš sve što ovaj koncern radi za vojsku: od streljiva, oklopnih vozila i tenkova – Rheinmetall surađuje i s minhenskim KNDS Deutschland, donedavno Krauss-Maffei Wegmann jer niti ona ne uspijeva proizvesti toliko njenih tenkova Leopard i samohodnih haubica dalekog dometa. Ali Rheinmetall u svojoj ponudi ima i rakete, radarske i sustave nadzora povezanih s protuzračnom obranom, bespilotne letjelice, digitalnu vojnu tehnologiju..., objavio je Deutsche Welle.
U Europi je započela epoha naoružavanja
Traži se sve što imaju: "Sjedinjene Američke Države, i to kažem bez ikakvih optužbi, prisilit će Europu više uložiti u svoju sigurnost. To je velika promjena, ali mislim da je to za industriju u Europi dobar znak da postane neovisnija. I usput,to je također važno za politiku", misli Papperger. U Europi je započela epoha naoružavanja, sažima šef Rheinmetalla, a njegova tvrtka profitira od toga kao rijetko koje druga njemačka kompanija: prihod i dobit porasli su za oko 35 posto. Rast bi i ove godine trebao ostati u tim razmjerima, a Papperger je uvjeren kako je i to „tek početak.“ Jer prema procjeni ovog njemačkog proizvođača oružja, ako bi članice NATO-a doista počele trošiti 2,5 do 3,5 posto svog BDP-a na obranu, samo za njegovu tvrtku je to "potencijal do 2030. godine promet između 300 i 400 milijardi eura", rekao je predsjednik uprave kojem je godišnja plaća 4,5 milijuna eura.
Većinski paket dionica Rheinmetalla, 52 posto, drže razni mali privatni dioničari, od čega pojedinačno čak 20 posto dionica drže američke investicijske kompanije Black Rock, Wellington Management Group i Capital Research and Management Company. Među dioničarima je i sam Papperger, objavio je svojedobno Express.
“U biznisu ubojit kao teška strojnica MG-42, u društvu šarmantan i zabavan kao Roger Moore”, tim riječima Pappergera je svojedobno opisao Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ovaj otac dviju kćeri cijelu je karijeru proveo u düsseldorfskom vojno-industrijskom koncernu. Kao specijalist za barut i granate karijeru u Rheinmetallu započeo je kao kontrolor kvalitete finalnih proizvoda. Vodio je nekoliko Rheinmetallovih filijala po svijetu, uključujući onu za prodaju municije u SAD-u. Početkom 2011. godine imenovan je članom izvršnog odbora kompanije, a koji mjesec kasnije predsjednikom. Nakon što je preuzeo dužnost, u jeku gospodarske krize i opće štednje, Papperger je počeo rezati višak radnika.
Prvi dan oličio je ured, a drugi podijelio 1000 otkaza
Prvi dan oličio je ured u düsseldorfskoj centrali firme na samoj obali Rajne, opremio ga skromnim, demode namještajem od starog, tamnog bavarskog hrasta. Drugi dan direktorovanja hladno je parafirao okruglo 1000 otkaza. Od 2011. godine do danas šef Rheinmetalla povećao je prodaju obrambenog asortimana kompanije za 72 posto i proširio poslovanje na sve kontinente. Papperger vodi konglomerat od 24.000 zaposlenih, plus 133 inozemna ureda i proizvodna pogona izvan njemačkih granica, uz rekordnih 30 milijardi eura vrijednosti poslova ugovorenih lani. Govoreći za utjecajni tjednik Stern, Papperger je za ovu godinu najavio poslove “teške” do 40 milijardi eura. Njemački mediji zovu ga “čarobnjakom s Rajne”.
Rheinmetall radi doslovce sve - od tenkova, oklopnih vozila, granata, raketa svih kalibara i dometa, do artiljerije, elektronike, aviokomponenti, radara i složenih sustava za upravljanje paljbom. Kao Rheinmetall AG među najvećim je proizvođačima dijelova za svjetsku autoindustriju. Teško je danas locirati neku vojsku na svijetu koja u arsenalu ne posjeduje nešto s oznakom “Made in Rheinmetall”.
Čak i globalno minijaturna Hrvatska vojska ima sjajne Rheinmetallove samohodne haubice PzH 2000, koje se diče najvećom brzinom ispaljivanja granata. Svjetski topnički rekord od 13 ispaljenih granata u 60 sekundi još nije oboren. Od Vardara do Triglava teško da ima slavnije strojnice od Rheinmetallove MG-42, poznatije kao “šarac”. Pod Pappergerovom rukom Rheinmetall je u proteklom desetljeću udvostručio svoju proizvodnju, zbog čega je Njemačka postala treći izvoznik oružja u svijetu, odmah iza SAD-a i Rusije, objavio je Express.
S. Arabiji prodao je 270 Leporada
Rheinmetallovo naoružanje, osim Europe, danas redovno kupuju Turska, Južna Afrika, Južna Koreja, Australija, Saudijska Arabija, Indija, Brazil, Malezija… Riyadu je okretni Papperger uspio prodati 270 tenkova Leopard 2 A7. Bio je to neviđeni tržišni proboj jer su Saudijci oduvijek bili vjerni kupci isključivo i samo američkih tenkova. Komentatori mainstream medija u SAD-u, poput CNN-a i NBC-a, urlali su od bijesa. Pentagon je popio šamar od “ljubitelja kobasice i kupusa”. Saudijcima je prodao još i radare, kamere te drugu sofisticiranu elektroniku radi zaštite 9000 kilometara granice i zračnog prostora, uključujući tvornicu za proizvodnju jurišnih pušaka.
Papperger poduzima sve ne bi li proizvodnju granata povećao sa 70.000 na pola milijuna godišnje. Ako mu to pođe za rukom, Rheinmetall bi postao najveći svjetski proizvođač artiljerijske i tenkovske municije. Pokrenuo je i gradnju najveće europske tvornice baruta od milijardu eura u istočnom djelu Njemačke.
Kako je Papperger jednom primijetio: “Međunarodna industrija oružja nije u krizi. Kriza je njen biznis”. Doduše, taj uspjeh ima i svoju cijenu: konferencije Rheinmetalla i sličnih koncerna vojne industrije su nekad pratile i skupine mirotvornih prosvjednika, ali danas imaju druge probleme.
Kao predsjednik uprave Rheinmetalla, 62-godišnji Armin Papperger uživa stalnu policijsku zaštitu već i kao jedan od najvažnijih dobavljača oružja za Ukrajinu. Navodno je u Moskvi već bilo planova za njegovu likvidaciju.
