Dva sata su Donald Trump i Vladimir Putin u ponedjeljak telefonski dogovarali sudbinu Ukrajine. Putin je razgovarao iz glazbene škole u Sočiju i otkrio da je razgovor s Trumpom dobro prošao. Nazvao ga je sadržajnim, iskrenim i vrlo korisnim, zahvalio je svom američkom kolegi na sudjelovanju SAD-a u obnovi izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Putin je rekao da se Rusija zalaže za prekid neprijateljstava. Naglasio je da je Rusija spremna raditi na memorandumu s Ukrajinom koji uključuje prekid vatre. Ipak, Putin je rekao da treba ukloniti temeljne uzroke sukoba, a po Ukrajincima to znači uklanjanje Volodimira Zelenskog, postavljanje proruske vlasti u Kijevu i pripajanje pet ukrajinskih regija Rusiji. Za komentar i stručno mišljenje o mogućim implikacijama telefonskog razgovora o potencijalnom miru, obratili smo se vojnom analitičaru Marinku Ogorecu.
- Tek se trebaju vidjeti efekti Trumpovog i Putinovog razgovora, a to će se vidjeti na pregovorima koji će uslijediti i kojih ne bi bilo bez Trumpa. Znamo da u vrijeme Bidena nije bilo nikakvih pregovora, a to je nedopustivo. Trump je arbitar i to mu je do sada najveće postignuće - objasnio je Ogorec. Putin je tijekom govora na mirovnoj konferenciji u Münchenu 2007. pred Bushom i Merkel izrazio zabrinutost Rusije zbog galopirajućeg širenja NATO-a na bivše članice Varšavskog saveza. Između redova je spomenuo mogućnost rata u istočnoj Europi ako se Ukrajina, ali i ostale zemlje koje vidi u svojoj interesnoj zoni odluče na euroatlantske integracije. Upravo to Putin vidi kao korijen problema i uzrok rata u Ukrajini. No izgleda da će Putin morati pristati na kompromise.
- Ishod pregovora ovisi o tome na kakve kompromise su obje strane spremne. I Kijev i Moskva su u pregovore ušli s maksimalističkim ciljevima, Kijev odbija priznati gubitak Krima, a Zelenski još uvijek govori o vraćanju svih izgubljenih teritorija, a Rusija inzistira na uspostavljanju prokremaljskog režima u Kijevu i pripajanje pet pokrajina. Vjerojatnije je da će doći do prekida vatre na trenutačnim linijama, a Rusi bi morali pristati na kompromis i odustati od zahtijevanja teritorija koje uopće ne kontroliraju. I jedni i drugi moraju postići kompromis koji je prihvatljiv za obje strane - uvjeren je Ogorec. Drugim riječima, Putin ne može inzistirati na pripajanju krajeva Ukrajine koju uopće vojno ne kontrolira. Prema podacima ISW-a iz studenog 2024. Rusija kontrolira 99 posto Luganska, 70 posto Donjecka, 74 posto Zaporižje i manjinu Hersonske oblasti.
Ovakve ratove je nemoguće zaustaviti preko noći, govori nam Ogorec i dodaje da će kontrolu primirja i tampon zonu između dvije zaraćene strane održavati mirovne snage UN-a, a ne Koalicija voljnih kako su naumile vlasti u Parizu, Londonu i Berlinu.
- Ovakvi ratovi se ne završavaju preko noći. Treba uspostaviti pregovaračke misije, to mogu biti i ministri obje države. Prekid vatre bi mogao stići do kraja ove godine, kako i kada to još nije poznato. Ono što se zna je da kada jednog dana ruski i ukrajinski predsjednici sjednu za zajednički stol sve će više-manje biti dogovoreno - uvjeren je analitičar Ogorec. Američki potpredsjednik JD Vance je nakon posjeta Papi ponovio da će se SAD povući iz pregovora ako ne dođe do konkretnih pomaka ka miru.
- U ovom trenutku nije poznato na što misli JD Vance misli kada govori da će se SAD povući iz pregovora - rekao je Ogorec. Hoće li se Trump i vrhuška u Washingtonu povesti Monroevom doktrinom pa pustiti Europu da se kolje međusobno ili povlačenje iz pregovora znači kraj za Putinove eskivaže prekida vatre i znači li to da će Trump naoružati Ukrajinu do zuba i uvesti carine od 500 posto svim zemljama koje kupuju ruske energente? Ekspert za Rusiju i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević smatra da ni ovaj razgovor nije doveo do ozbiljnijeg napretka u pregovorima o prekidu vatre.
- Dok predsjednik Trump inzistira na bezuvjetnom primirju i mirovnim pregovorima pod uvjetima koje je odredila Amerika i koji su nepovoljni za Ukrajinu, predsjednik Putin početak pregovora o primirju uvjetuje prethodnim ukrajinskim prihvaćanjem svih ruskih zahtjeva, teritorijalnih i političkih. Premda je deklarativno prihvatio Trumpov prijedlog, Putin ga je svojim postupcima ignorirao. Meni se čini da Putin ispituje granice Trumpova strpljenja - smatra Kovačević. Trump je pregovorima pristupio sa stavom da se Rusiju ne može smatrati uzrokom problema, a u isto vrijeme očekivati sporazum.
- Ako se Ukrajinu definira kao uzrok problema, problem bi mogao biti riješen u dogovoru između Trumpa i Putina uz istodobni Trumpov pritisak na Ukrajinu. Trump je dosad bio krajnje koncilijantan prema Putinu i nemilosrdan prema Zelenskom, očito, očekujući da će Putin biti zadovoljan mogućnošću da Rusiji bude priznato trajno pravo na Krim i privremeno pravo na dosad okupirane ukrajinske teritorije uz obećanje da Ukrajina neće biti primljena u NATO - rekao je Kovačević i dodao da čak ni to nije dovoljno Putinu, ali da i Trump ima svoje granice.
- Zaključi li Trump da je Rusija glavna prepreka na putu ostvarenja njegove mirovne inicijative, mogao bi odustati od svoje ponude, ali i od razgovora s Putinom na ravnopravnoj osnovi. Putin bi time bio vraćen u neugodnu izolaciju u odnosu na Zapad, a pojačana vojna pomoć Ukrajini mogla bi rezultirati povećanim sposobnostima ukrajinske vojske da gađa ciljeve u dubini ruskog teritorija. To bi s vremenom dovelo do političkih i ekonomskih problema u Rusiji jer povećanje intenziteta rata povlačilo bi i nužnu mobilizaciju novih vojnika i daljnje povećanje proračunskih izdataka za vojsku - objasnio je potencijalne poteze kojima bi Trump mogao slomiti Kremlj.
- Što se tiče iskustva s mirovnim sporazumima, jasno je da je svaki novi sporazum koji je bio ponuđen Ukrajini bio za nju manje povoljan o prethodnog koji je Ukrajina odbacila. Trumpov prijedlog usporediv je s onim nerealiziranim sporazumom iz Istanbula. Ako Rusija sad odbije taj prijedlog, moglo bi se dogoditi da njezine pregovaračke pozicije budu takve da će svaki budući mirovni sporazum biti za Rusiju manje povoljan od ovog - zaključio je Kovačević.
Kamen spoticanja
Glavna kočnica u potencijalnom dogovoru su i dalje razmirice oko teritorija. Službeni stav Kijeva je ni milimetar nazad i traže povrat svih izgubljenih krajeva, uključujući i Krim kojeg su izgubili prije 11 godina. Trump je rekao da je Krim završena priča.
- On se tu ponaša pragmatično. Krim je od 1783. i Katarine Velike, pa do 19. veljače 1954. kada je Hruščov povodom 300. obljetnice unije Ukrajine i Rusije predao Krim sovjetskoj republici Ukrajini, bio u ruskim rukama. No, to tada nije bio problem Rusima jer su bili mišljenja, svi živimo u istoj državi pa nije toliko važno kojoj sovjetskoj republici će pripadati sporan poluotok - objasnio je Ogorec. Nakon invazije, Rusija je u svoj ustav stavila Krim, Herson, Zaporižju, Donjeck i Lugansk kao dio Ruske Federacije i malo je vjerojatno da je Putin spreman odustati od bilo koje pokrajine pogotovo kada se uzmu u obzir gargantuanski gubici koje je Rusija pretrpjela u 'specijalnoj vojnoj operaciji' koja je trebala trajati par tjedana, a pretvorila se u trogodišnji rat iscrpljivanja.
Sigurnosne garancije
Putin želi Ukrajinu 'bjelorusizirati', pretvoriti ju u marionetu pod ruskom kontrolom. Nakon invazije 2022. rekao je da se NATO mora povući na granice iz 1990. kada je tadašnji glavni tajnik NATO-a, Manfred Wörner navodno garantirao Gorbačovu da se NATO neće širiti istočnije od novoujedninjene Njemačke. Zelenski je nekoliko puta rekao da nema smisla pregovarati s Rusijom ako Ukrajina neće dobiti nikakve sigurnosne garancije.
- Ako nas nećete pustiti u NATO, dajte nam nuklearno oružje za odvraćanje potencijalne buduće ruske invazije - rekao je Zelenski u intervjuu s Pierce Morganom u veljači ove godine. Zelenski opetovano apelira na članstvo u transatlantskom savezu jer bi Ukrajina onda bila sigurna zbog članka 5. - napad na jednog je napad na sve. Putinu je to naravno, nedopustivo.
