Kineska obalna straža zauzela je nenaseljeni otok Sandy Cay u arhipelagu Spratly, koji se nalazi nekoliko kilometara od jedne od najvažnijih filipinskih ispostava u Južnom kineskom moru, javljaju Financial Times i Bloomberg, pozivajući se na izvješće kineskih državnih medija.
Prema kineskom televizijskom kanalu CCTV, službenici kineske obalne straže razvili su kinesku zastavu na otoku kako bi "proglasili suverenitet i prikupili video dokaze o nezakonitim aktivnostima filipinske strane". Riječ je o smeću koje su iza sebe ostavili predstavnici Filipina, piše Bloomberg. CCTV je također pokazao snimke kineske obalne straže koja se iskrcava na otok i razvija kinesku zastavu.
Sandy Cay je pješčani sprud koji pokriva nešto više od 200 četvornih metara. Otok je, piše Financial Times, od strateške važnosti za Kinu. Prema međunarodnom pomorskom pravu, Kina stječe kontrolu ne samo nad otokom, već i nad njegovim teritorijalnim vodama u radijusu od 12 nautičkih milja (otprilike 22 kilometra). Ova zona uključuje otok Thitu, koji Filipini koriste za praćenje kineskih aktivnosti u tom području. Tu se nalazi jedna od najvažnijih filipinskih ispostava koju Manila kontrolira od 2023. Tamo se trenutno modernizira različita infrastruktura, uključujući pistu.
Međutim, nema znakova stalne kineske prisutnosti na Sandy Cayu. Dužnosnik filipinske pomorske sigurnosti rekao je da su službenici kineske obalne straže otišli nakon što su razvili zastavu. Akcija kineske obalne straže dolazi dok se Filipini i Sjedinjene Države pripremaju za svoje najveće godišnje vojne vježbe, koje će uključivati obalnu obranu i vježbe zauzimanja otoka. Počet će 28. travnja, a odvijat će se na teritoriju Filipina, u blizini arhipelaga Spratly. Izvješća o kineskoj oduzimanju Sandy Caya "bila bi duboko zabrinjavajuća da su istinita", rekla je Bijela kuća.
LOOK: PH debunks Chinese state media reports that Beijing seized Sandy Cay near Pag-asa (Thitu) Island. PH forces from navy, coast guard and maritime police inspected the sandbars on Sunday while Chinese coast guard watched from a distance. | 📸: NTF WPS via @FMangosingINQ /PDI pic.twitter.com/aBxjRdEgHq
— Inquirer (@inquirerdotnet) April 28, 2025
Kako primjećuje Financial Times, ovo je prvi put u mnogo godina da je Peking, koji polaže pravo na gotovo cijeli akvatorij Južnog kineskog mora, postavio svoju zastavu na prethodno neokupirani otok te smatra da ovaj korak povećava rizik od novog sukoba u regiji. Podsjećamo, sud u Haagu presudio je da Kina nema pravo polagati pravo na sporne teritorije u Južnom kineskom moru.
Filipini ih smatraju svojima, Kina osporava teritorijalno vlasništvo nad otocima, haašku odluku naziva očito nepravednim "papirom" i odbija je provesti. Nakon presude u korist Filipina, govorilo se o opasnosti od novog oružanog sukoba u Južnom kineskom moru, ali od toga se nije dogodilo ništa. Vodeći stručnjak Moskovskog centra Carnegie za azijsko-pacifičku regiju Alexander Gabuev u članku na web stranici organizacije detaljno je objasnio bit sukoba i što će se sljedeće dogoditi. Nezavisni ruski portal Meduza objavila je kratki sažetak njegove objave.
Strateška vrijednost za Kinu
Južno kinesko more ispire obale Filipina, Kine, Kambodže, Vijetnama, Bruneja i nekoliko drugih zemalja. Deseci su otoka razasuti po Južnom kineskom moru i sve se te države desetljećima natječu za kontrolu nad njima. Sadašnji sukob uključuje i arhipelag Spratly, koji je djelomično okupiran od strane Kine, Filipina, Vijetnama, Tajvana i Malezije. Sami otoci arhipelaga su nenaseljeni, ali kontrola nad njima omogućuje kontrolu nad ribom i plodovima mora u vodama Južnog kineskog mora, kao i nad naftnim derivatima. Kako piše Alexander Gabuev, postoje još dva razloga za interes Kine za arhipelag Spratly: prvo, kontrola nad otocima (a s njima i nad značajnim dijelom morskih voda) će eliminirati mogućnost blokade Malačkog tjesnaca, koji je strateški važan za Peking, od strane Sjedinjenih Država, i drugo, Južno kinesko more bi moglo postati baza za kineske podmorničke nuklearne snage.
Napravili i umjetni otok
Odluka arbitražnog suda u Haagu odnosila se na grebene i stijene arhipelaga Spratly, koje je Kina smatrala svojim otocima. Između ostalog, razgovaralo se o grebenu Mischief koji se nalazi u isključivoj gospodarskoj zoni Filipina, a na temelju kojeg je Kina napravila umjetni otok. Suci su odlučili da su svi teritoriji na koje Kina polaže pravo grebeni i stijene, a ne otoci, te da se oko njih neće uspostaviti zabranjene zone. Sud je također odbacio kineske argumente o takozvanoj "liniji s devet crtica" - potraživanju Pekinga na oko 80 posto Južnog kineskog mora na temelju starih karata. Većina analitičara odluku suda naziva porazom Kine, koji zemlju tjera u kut, napisao je Gabuev.
Washington inzistira na načelu slobode plovidbe, koja je ugrožena kineskim pretenzijama na otočje Spratly. Prema Sjedinjenim Državama, zona od dvjesto milja isključivog gospodarskog prostora svake države trebala bi biti slobodna za prolaz bilo kakvih brodova, uključujući i vojne. Peking se protivi posljednjoj točki. Kako piše Gabuev, Washington još nema jasnu strategiju kako se ponašati u odnosu na Kinu zbog njezinih tvrdnji da kontrolira teritorije u Južnom kineskom moru. S jedne strane, odnosi između Washingtona i Pekinga trenutačno prolaze kroz teška vremena, uključujući i moguću upletenost kineske vlade u hakiranje sustava Ureda za upravljanje osobljem američke vlade, ali SAD još uvijek ne razumiju kako se odnositi prema povećanoj ulozi Kine na međunarodnoj sceni u posljednjim desetljećima.
.
