Čak i u pandemijskim godinama imali smo respektabilne turističke rezultate, dok u mnogim destinacijama diljem svijeta turizma nije uopće bilo. A ti dobri rezultati su posljedica iznimno povoljnoga geoprometnog položaja, tj. turisti iz zemalja koje su poznate kao veliki turistički potrošači, prije svega Nijemci, koji su relativno jednostavno mogli automobilom doći. A zračni prijevoz se tek prošlo ljeto potpuno oporavio od koronakrize, tj. vratio na pretpandemijske razine, a time su se i svi naši konkurenti, koji puno više ovise o zračnom prijevozu, u punoj snazi vratili na tržište, kaže za Express prof. dr. Josip Mikulić, vodeći hrvatski stručnjak za turizam, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb i znanstveni savjetnik Instituta za turizam.
- Pad interesa turista s njemačkog tržišta je dijelom posljedica naglog rasta interesa Nijemaca u vrijeme pandemije, a sad ponovnog potpunog oporavka svih konkurenata u koje Nijemci rado putuju. Turisti s njemačkog tržišta su nam tradicionalno najznačajnije tržište, no u 2020., prvoj pandemijskoj godini, Nijemci su nam ostvarili čak 30% svih noćenja, a zaboravljamo da ni 2019., prije pandemije, Hrvatska nije bila među pet omiljenih destinacija Nijemaca. Drugi važan faktor koji “tjera strah u kosti” je stagnacija, tj. “negativna nula” turističkog prometa u srcu sezone lani. Dakle, prvi put izgleda da smo dosegnuli ili se približili nekakvom plafonu u špici sezone. No kako su i ove godine kapaciteti opet porasli, zasad oko 16.000 novih kreveta samo u privatnom smještaju, to povećava nervozu, pogotovo među onim iznajmljivačima i općenito ugostiteljima koji su već lani imali usporavanje ili pad prometa - kaže Mikulić dodajući:
- I treće, generalno, najznačajnija boljka našeg turizma je njegova ekstremna sezonalnost, a koja je usko povezana s našom smještajnom strukturom, gdje privatni smještaj, komercijalni i nekomercijalni, dominira sa 70% svih kapaciteta, a koji ne može u značajnijoj mjeri privući turiste izvan sezone kupanja. Stoga jako puno poduzetnika ovisi o rezultatima u vrlo kratko vremenu. Npr. samo u kolovozu ostvarujemo više turističkih noćenja nego od 1. siječnja do 30. lipnja, dakle u cijelom prvom polugodištu. Teško je u takvim uvjetima ekstremnog, naglog, skoka broja turista u prostoru održati razinu kvalitete boravka i doživljaja na razini koja je primjerena sve višim cijenama, a svako noćenje manje ili više u tom razdoblju puno znači za konačni financijski rezultat, pogotovo malih iznajmljivača. Rekao bih da su mnogi bili u zabludi da će interes za Hrvatskom rasti u nedogled, da se u špici sezone sve može prodati. Vjerojatno i može, ali uz korekciju cijena.
Cijeli intervju s Josipom Mikulićem pročitajte OVDJE.
