Mafija ga je pratila mjesecima. Znali su da se gotovo uvijek vraća iz Rima u Palermo istim putem. Za mjesto atentata odabrali su krivinu kod mjesta Capaci, na Autocesti A29 između zračne luke Punta Raisi i Palerma, jer je ondje Falconev automobil morao usporiti, što im je olakšavalo precizno aktiviranje eksploziva. Aktivirat će ga na daljinski upravljač. Upotrijebljeno je oko 500 kilograma eksploziva TNT-a i RDX-a, poznatog i kao C4. Eksploziv nije bio postavljen "na cesti", već u drenažnim kanalima ispod autoceste - takozvanim betonskim odvodnim cijevima koje se protežu ispod asfalta. Mafijaši su doslovce prokopali pristupne tunele s obližnjih maslinika do tih cijevi kako bi mogli neprimjetno ući ispod autoceste.
Mafijaš Giovanni Brusca stajao je na brdu pored i gledao kroz dvogled čekajući pravi trenutak da aktivira eksploziv. Kada je prvi automobil koji je vozio tjelohranitelje prešao preko mjesta s eksplozivom, Brusca je pritisnuo dugme - eksplozija je doslovno raznijela cestu i razbacala automobile u zrak.
Prva vozila u koloni su razorena – ubijeni su tjelohranitelji Vito Schifani, Rocco Dicillo i Antonio Montinaro. Sudac Giovanni Falcone (53), koji je sam vozio, preživio je eksploziju, ali je preminuo nekoliko minuta kasnije u bolnici, zajedno sa suprugom Francescom Morvillo. Ovaj napad pokazao je do tada neviđenu razinu planiranja, tehničke izvedbe i brutalnosti mafije. Potresao je cijelu Italiju i označio početak kraja moći Cosa Nostre, jer je uslijedio ogroman val uhićenja i promjena u zakonima.
No sada, nakon 25 godina zatvora i četiri godine nadzora, jedan od najkrvoločnijih šefova Cosa Nostre, Giovanni Brusca, izašao je na slobodu, pišu talijanski meidji. Organizator atentata u Capaciju, mafijaški šef koji je aktivirao daljinski upravljač koji je izazvao tu strašnu eksploziju 23. svibnja 1992. u kojoj su poginuli Giovanni Falcone, njegova supruga Francesca Morvillo i agenti za pratnju, autor je otprilike 150 ubojstava, navodi Il Messagero.
"Kao građanka i kao sestra, ne mogu sakriti bol i duboku gorčinu koju ovaj trenutak neizbježno ponovno otvara. Ali kao žena u institucijama osjećam i dužnost snažno potvrditi da je ovo zakon. Zakon, onaj o suradnicima pravde, koji je Giovanni želio i koji se smatrao nužnim za razbijanje mafijaških organizacija iznutra.“ Tako kaže Maria Falcone, sestra Giovannija Falconea, podsjećajući da je Brusca pet puta surađivao s pravosuđem koji je imao značajan utjecaj na borbu protiv Cosa Nostre. Na neki način tako mu je zapravo suptilno nacrtala metu na leđima, etiketirajući ga kao 'drukera'.
Brusca će nastaviti živjeti daleko od Sicilije pod lažnim identitetom i ostat će do kraja života pod programom zaštite. Krajem svibnja istekle su četiri godine uvjetne kazne koje su mu izrekli suci za nadzor, posljednji dug prema pravdi šefa San Giuseppea Jata koji je bio kriv za desetke ubojstava i koji je nakon uhićenja i nakon početnog lažnog pokajanja odlučio surađivati s pravdom. "Brusca se pušta na slobodu? Nemam što reći, osim da je zakon primijenjen. Ali reći ću samo da je čak i kao slobodan čovjek to što je počinio i dalje nezapamćen zločin". To su riječi suca Alfreda Morvilla, brata Francesce Morvillo.
Giovanni Brusca, tadašnji načelnik okruga San Giuseppe Jato, uhićen je u večernjim satima 20. svibnja 1996. u okrugu Cannatello, primorskom zaseoku u općini Agrigento. U svojoj dugoj kriminalnoj karijeri, Brusca – poznat i kao „lo scannacristiani“ – počinio je niz brutalnih zločina, zbog kojih je bio jedan od najtraženijih bjegunaca sve do uhićenja.
Pokolj u Capaciju i ubojstvo malog Giuseppea Di Mattea (12)
Sudac Giovanni Falcone ubijen je 23. svibnja 1992. u mafijaškom atentatu kod mjesta Capaci, nedaleko od Palerma. Dok se s pratnjom vozio autocestom iz zračne luke prema gradu, mafijaši su aktivirali 500 kg eksploziva postavljenog u cijevima ispod ceste. Eksplozija je raznijela dio autoceste, usmrtivši Falconea, njegovu suprugu Francescu Morvillo i trojicu tjelohranitelja. Napad je organizirala sicilijanska mafija Cosa Nostra.
Osim masakra u Capaciju, Brusca se smatrao odgovornim za organiziranje takozvanog "masakra u Via D'Amelio" u Palermu niti dva mjeseca, svega 57 dana nakon ubojstva Falconea. Sudac Paolo Borsellino, bliski prijatelj i suradnik Falconea, posjetio svoju majku koja je živjela u zgradi u ulici Via D'Amelio, ali mafija je i njega pratila, unaprijed je znala kad će doći. Fiat 126 parkirali su ispred zgrade gospođe Borsalino napunjen s oko 100 kilograma TNT-a. Bomba je bila daljinski aktiviran, mafija je imala promatrače koji su javili da se Borsellino približio. Čim je sudac izašao iz automobila i krenuo prema ulazu, bomba je eksplodirala. Borsellino je poginuo na licu mjesta, zajedno s petoricom tjelohranitelja.
Bruscu su smatrali odgovornim i za planiranje napada 1993. u Milanu, Rimu i Firenci, kao i za naručivanje otmice i ubojstva malog Giuseppea Di Mattea. Taj 12-godišnji dječak bio je sin mafijaškog pokajnika Santina Di Mattea, bivšeg pripadnika Cosa Nostre. Otela ga je mafija u studenom 1993. kako bi njegovog oca spriječila da surađuje s policijom i svjedoči protiv mafijaških šefova, posebno u vezi s ubojstvom suca Falconea. Dječak je držan u zatočeništvu duže od dvije godine, čak 779 dana, premještan između raznih lokacija u Siciliji. No 1996., nakon što njegov otac nije odustao od svjedočenja, Giuseppe je zadavljen, a njegovo tijelo otopljeno u kiselini, kako ne bi ostali nikakvi tragovi.
Sam Brusca je više puta priznao da je naručio ili sudjelovao u više od stotinu ubojstava, ali od prošle subote slobodan je čovjek nakon što je odlučio izdati Cosa Nostru i osloniti se na državu kao suradnik pravde i zaštićeni svjedok. Brusca je ispričao sucima o operacijama koje su obilježile organizaciju masakra u Capaciju i ubojstvo malog Di Mattea, pružajući istražiteljima vrijedne informacije za nepobitnu rekonstrukciju strukture zapovjedništva Toto Riininih "Corleonesa", piše il Messagero. No, Brusca je otišao dalje, pojašnjavajući tužiteljima veze između mafije i velikog dijela kršćansko-demokratske politike, kao i promjenu strategije Cosa Nostre na izborima 1980-ih, kada je Riina – usred Maxijevog suđenja – odlučio okrenuti leđa DC-u i glasati za Socijalističku stranku, te konačno veze između mafije i Forza Italije. Nadalje, Brusca je bio prvi 'pentito' (pokajnik) koji je govorio o "pregovorima između države i mafije“, koji su se oblikovali u pozivu na dijalog koji su časnici ROS-a (Grupa za specijalne operacije, istražni odjel karabinjera) između smrti Falconea i Borsellina, prenijeli najvišim dužnosnicima Cosa Nostre.
Zakon o zatvorskim naknadama
Zakon o zatvorskim naknadama za suradnike pravde intenzivno je promovirao sudac Giovanni Falcone, svjestan velike uloge koju su mafijaški pokajnici imali u Maxi suđenju protiv mafije 1980-ih, što je rezultiralo konačnom presudom Kasacijskog suda koji je 30. rujna 1992. stavio svoj pečat na akuzatorski sustav i na stratešku upotrebu pentitita. Ovaj pristup kulminirao je odobrenjem ad hoc uredbe, zakona od 15. listopada 1991., br. 82, koji je predviđao mogućnost drastičnog smanjenja kazne – 26 godina zatvora umjesto doživotnog – u zamjenu za suradnju. Osim toga, uvedena je i mjera osobne zaštite, uključujući pratnju i iznimno povjerljiv program zaštite za subjekta i njegove bliske rođake.
Udovica šefa Falconeove pratnje
"Već 33 godine tražimo istinu i pravdu, još uvijek ne znamo cijelu istinu. Suđenja se nastavljaju, a Brusca je vani... Mislim da smo trebali zauzeti stav i jasno dati do znanja da postoji država koju treba poštovati. Beskorisno je da nastavimo obilježavati ili stvarati kontroverze oko očekivane minute šutnje", kaže Tina Montinaro. Prije dvije godine napisala je knjigu pod naslovom 'Niste nam ništa učinili. Borba Antonija Montinara i Giovannija Falconea protiv mafije jučer, danas i sutra', koju je objavio De Agostini. "Krenuli smo naprijed. Grad koji se promijenio, mladi su se promijenili, drugačiji su od nas, vraćamo teritorij i stoga je jasno da vam kažem 'Niste nam ništa učinili'. Nisu mi oduzeli osmijeh, moja su djeca odrasla u ovom gradu koji im oboma pokazuje toliko ljubavi da 'niste nam ništa učinili'”, objasnila je Montinarova udovica, koja ponavlja: "Ja sam supruga Antonija Montinara, a ne njegova udovica”.
Antonio Montinaro bio je inače zapovjednik tjelohranitelja suca Giovannija Falconea, ključne figure u borbi protiv mafije u Italiji krajem 80-ih i početkom 90-ih godina. Ubijen je 23. svibnja 1992. u atentatu koji je izvela sicilijanska mafija (Cosa Nostra) kod Capacija, blizu Palerma. Mafija je aktivirala snažnu eksplozivnu napravu postavljenu ispod autoceste, usmrtivši Falconea, njegovu suprugu i tri tjelohranitelja, uključujući Montinara.
