Možda je ovog tjedna relativno mirno, ali zapadni glavni grad Libije, Tripoli, i dalje je u kaosu. Početkom svibnja izbilo je nasilje između naoružanih skupina i provladinih snaga nakon što je premijer Abdul Hamid Dbeibah izdao uredbu kojom se naređuje raspuštanje naoružanih milicija, uključujući utjecajnu miliciju Stabilization Support Apparatus (SSA). Vođa SSA-e Abdel Ghani al-Kikli, poznatiji kao Gheniwa, ubijen je, prenosi Deutsche Welle.
Prema informacijama UN-a, u nasilju, koje je uslijedilo, ubijeno je osam civila u Tripoliju. Kasnije je u bolnici pod kontrolom SSA-e pronađeno još 58 tijela.
"Najnovije borbe u Tripoliju koje su rezultirale civilnim žrtvama snažan su pokazatelj krhkosti situacije“, rekla je za DW Hanan Salah, istraživačica za Libiju i zamjenica direktora odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Human Rights Watchu. "Potpuna bezobzirnost ratovanja koju je Human Rights Watch dokumentirao usred civilnih naselja pokazuje očito nepoštivanje života i egzistencije civila koje pokazuju te naoružane skupine", rekla je ona.
Zemlja podijeljena na dva dijela
Od 2014. godine Libija je podijeljena na dva dijela, sa suprotstavljenim vladama smještenima na istoku i zapadu zemlje. Administracija koju podržavaju Ujedinjeni narodi, poznata kao Vlada nacionalnog jedinstva je sa sjedištem u Tripoliju na zapadu, a na čelu joj je Dbeibah. Njoj se suprotstavlja Zastupnički dom, sa sjedištem na istoku, u Tobruku, a na čelu mu je premijer Osama Hammad. Podržava ga bivši ratni zapovjednik koji je postao političar Khalifa Haftar.
Na istoku je Haftar uspio učvrstiti kontrolu nad raznim naoružanim milicijama pod svojim zapovjedništvom, vladajući čvrstom rukom. Na zapadu je Dbeibah tolerirao konkurenciju različitih milicija. Promatrači kažu da nedavne borbe u Tripoliju ukazuju na to da Dbeibah sada pokušava učiniti isto što i Haftar i učvrstiti kontrolu nad milicijama i na zapadu.
Sredinom svibnja borbe su završile nakon nekoliko dana neotkrivenim sporazumom između milicija i Dbeibahove administracije. Uslijedili su i prosvjedi. Ljudi su zahtijevali nacionalne izbore, kao i povratak izradi ustava: oboje je zaustavljeno kada je mirovni proces pod vodstvom UN-a propao u prosincu 2021. Tisuće građana je također pozvalo na Dbeibahovu ostavku.
Dbeibah nije odgovorio na te pozive. U televizijskom govoru rekao je: "Pozdravit ćemo sve one koji odluče stati uz državu... i marginalizirat ćemo one koji pribjegavaju ucjeni i korupciji. Naš cilj je Libija bez milicija i korupcije."
Promatrači se slažu u procjeni da je Dbeibahov ključni cilj vjerojatno učvršćivanje moći i utjecaja, piše DW.
Neriješeni problemi
"Posljednjih godina sukob je zamrznut jer je plijen podijeljen među raznim akterima", kaže Tim Eaton, viši istraživački suradnik programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.
"S vremenom ove su se grupe međusobno natjecale kako bi zauzele sve veće dijelove libijske države", kaže on za DW.
U nedavnom članku za internetsku stranicu think tanka, Eaton je napisao da se natjecanje pogoršalo u svibnju ove godine zbog „spora oko kontrole nad državnom institucijom, Libijskom tvrtkom za poštu, telekomunikacije i informacijske tehnologije, koja upravlja vrijednim monopolima u telekomunikacijskom sektoru".
Po njegovu mišljenju, trenutačna situacija je vrlo opasna. „Jasno je da postoji prijetnja da se sklizne u još jedan građanski rat“, kaže on za DW.
No, Eaton i drugi stručnjaci kažu da postoji i određena nada. „Postoji stvarna prilika da UN iskoristi ovaj trenutak kako bi postigao određeni politički napredak“, rekao je Eaton za DW. „Čini se da ovaj skup akcija također predstavlja priliku za ponovno oživljavanje političkog puta. Kada su izbili drugi značajni sukobi u Tripoliju 2014. i 2020. godine, uslijedile su političke promjene“, kaže on.
Godine 2014. borbe u Tripoliju završile su podjelom zemlje na dva dijela, a 2020. pokrenut je politički proces imenovanja nove vlade pod vodstvom UN-a. "Dakle, očito postoji mogućnost da se takav događaj ponovi“, sugerirao je Eaton.
Novi plan UN-a
"Ovomjesečna kriza mogla bi predstavljati značajnu priliku za početak promjene kursa usmjerenom ka održavanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora", slaže se Mohammed al-Dairi, bivši ministar vanjskih poslova vlade sa sjedištem u Tobruku na istoku. "Prvi korak u tom smjeru je formiranje jedinstvene vlade koja će okončati institucionalnu podjelu koja trenutačno muči našu zemlju", kaže on za DW.
U međuvremenu, Misija Ujedinjenih naroda za podršku u Libiji (UNSMIL), prvi put pokrenuta 2011. godine kako bi pomogla u olakšavanju političkog procesa koji bi doveo do demokratskih izbora u Libiji, objavila je novi izvještaj koji predstavlja četiri opcije koje bi mogle poslužiti kao plan za okončanje teške tranzicijske faze zemlje.
Te opcije uključuju istovremeno provođenje predsjedničkih i zakonodavnih izbora ili prvo provođenje parlamentarnih izbora, nakon čega slijedi usvajanje trajnog ustava. Također uključuju usvajanje trajnog ustava prije izbora ili alternativno osnivanje odbora za politički dijalog kako bi se finalizirali izborni zakoni i definirala izvršna vlast i trajni ustav.
„Libijske stranke moraju postići konsenzus“, ističe Salah iz HRW-a. "Kriza ljudskih prava i političke podjele u Libiji neće biti riješene preko noći“, rekla je ona za DW. „Provođenje slobodnih i poštenih izbora danas je nedostižno, ali na kraju krajeva, koju opciju zapravo imaju konkurentske libijske stranke?", pitanje je koje postavlja Salah.
